Kako smo počeli sa ribnjakom "Tima"

Porodični posao sa ribom

Osnivač Simić Tima rođen u Nadalj-u opština Srbobran. Prekida pekarski posao i zbog ljubavi prema ribarstvu otpočinje uzgoj ribe. Njegovim stopama kreću i dva sina Marko i Živan sa svojim porodicama uz podršku oca Time.

Mladenovo 1968-1970 "Prvi Ribnjak"

Prvi pokušaji u ribogojstvu su počeli 1968 godine u Mladenovu na površini od 1/2 hektara. Ovaj ribnjak je bio dosta zapušten, ali kao hobi ribnjak služio je svrsi. Posle pune dve godine probnog uzgajanja prelazi se u Neštin izakupljuje se ribnjak na površini od nekoliko hektara.

Neštin 1970-1972 nekultivisani ribnjak

Ribnjak nije bo kultivisan i branjen od poplavnih voda dunava, tako da je kompletnu proizvodnju druge godine odnela poplava. Odmah posle nezgode tražen je ribanjk na bezbednoj lokaciji.

Mohovo R.Hrvatska 1972-1986 ribnjak u zakup

Ribnjak je uzet u zakup od opštine Vukovar, bio je veoma zapušten i zakorovljen. Prostirao se na površini od sedam hektara, nije imao kvalitenu odbranu od bujičnih voda, imao je malu količinu izvorske vode. Pružao je uslove za prosečnu proizvodnju.

Prve dve godine su potrošene na pripremu i kultivisanje površina, upoznavanje sa tržištem i njegovim potrebama. Odmah po uspostavljanju proizvodnje otpočinje se uzgajanje mlađi za ribnjak "Mostonga" iz Bača i ribnjak "Despotovo" iz Despotova.

Tokom godina proizvodnja je rasla po jedinici površine, tržište je prošireno sa lokala na područje cele bivše SFRJ. Proizvodnja je stabilizovana na 5-6 tona kvalitetne mlađi šarana.

U tom vremenskom periodu ribnjak Tima je bio prvi i jedini privatni ribnjak na području SFRJ. I kao takav otvarao je put privatnim slatkovodnim ribnjacima i privatnom biznisu. Kao privatnici bili smo veliko iznenađenje na simpozijumima o slatkovodnom ribarstvu. Na simpozijumima imali smo nekoliko zapaženih radova iz praktične primene ishrane riba.

Zbog istaknutog delovanja u oblasti slatkovodnog ribarstva naš osnivač gos. Simić Tima bio je savetnik za "Slatkovodno ribarstvo u malim ribnjacima" u Ribo zajednici SFR Jugoslavije.

Početkom 1991 godine proglašen je za dobitnika "Srebrne medalje" Slatkovodnog ribarstva za "Istaknuti rad na unapređenju slatkovodnog ribarstva i malih ribnjaka".

Godine 1986 zbog otkaza ugovora sa Opštinom Vukovar o najamu ribnjaka, primorani smo da potražimo novu lokaciju.

Prilikom traganja za lokacijom na području AP Vojvodine lokacija u mestu Mošorin pored titelskog brega procenjena je kao najbolje rešenje.

Gde smo danas u ribarstvu

"Ribnjak Tima" Mošorin od 1987 do danas

Dolaskom u Mošorin kupovana je niska, neplodna zemlja koja je odgovarala za gradnju ribnjaka. Kupovinom 7 hektara zemlje otpočela je izgradnja prva četri jezera. Godine 1988 izbačena je prva proizvodnja ribe, tj.šaranske mlađi za ribnjak iz Despotova.

U prethodnim godinama otkupljivana je zemlja za izgradnju novih jezera. Tako da danas postoji 24 jezera na površini od 40 hektara na lokaciji u Mošorinu i Šajkašu.

Prosečna proizvodnja je oko 1000 do 1500 kg ribe po hektaru. Za ovaj obim proizvodnje posedujemo svoju mehanizaciju i svu prateću opremu, računajući tu i prevozna sredstva za dostavu žive ribe.

Za potrebe hranjenja i osnovnog održavanja ribnjaka imamo tri stalno zaposlena radnika, dok za ostale poslove angažujemo sezonske radnike.

Zbog zahteva tržišta za kvalitetnom slatkovodnom ribom, postepeno smo proširivali svoje kapacitete i usavršavali tehnologiju. Sa postojećom tehnologijom, znanjem i infrastrukturom u mogućnosti smo da povećamo proizvodnju za 50% današnjeg kapaciteta.

Planovi za budućnost ribnjaka "Tima"

Prerada slatkovodne ribe

Zbog diktiranja uslova tržišta veće isplativosti same proizvodnje u planu je izgradnja mini fabrike za preradu ribe i prerađevina od ribe. Uposlio bi se određen broj ljudi na plasmanu i preradi ribe i njenih proizvoda. Za ovaj projekat potrebna su veća novčana ulaganja, povoljni krediti ili zajam od Republike Srbije.

Proširivanje kapaciteta ribnjaka

Proširivanje kapaciteta diktirano je od zahteva tržišta u pogledu količina i cene. U mogućnosti smo za proširivanje kapaciteta ribogojilišta do 50%, zašto nam je potreno stabilnije tržište sa manjim oscilacijama u ceni robe.

Na vrh